Nedostatak vitamina D danas je prirodan

Ljudi su tisućljećima bili izloženi suncu. Zato što su životno bili vezani za otvoren prostor, tamo su obavljali i većinu svojih aktivnosti. Nitko se nije za to posebno brinuo, no svi su imali dovoljno vitamina D koji im je osiguravao mnoge koristi. Ne smijemo zaboraviti da se suvremeni čovjek razvio na području blizu ekvatora gdje je mnogo sunčanih dana. Morate znati da nije pretjerivao s odjećom, nije imao zaštitnih krema i nitko ga nije plašio rakom kože.

Teorije prema kojima smo se genetski prilagodili nižim unosima vitamina D nisu znanstveno utemeljene. Ljudski je organizam vrlo inertan. Tijekom posljednjih tisućljeća genetski se nismo znatno promijenili, iako na gene svakog pojedinca utječe okoliš i mnogo drugih okolnosti.

U jednom istraživanju pročitao sam da danas, u usporedbi s načinom života prije stotina godina, samo 5 % boravimo na otvorenom. Na prvi pogled to je gotovo nevjerojatno, ali taj podatak potvrđuje vrlo jednostavan izračun – osam sati u službi, jedan sat za odlazak i dolazak na posao, tri sata i 22 minute pred televizorom, jedan sat za jelo, također jedan sat za higijenu i osam sati spavanja… ostaju još otprilike dva sata, a njih obično potrošimo za kupnju, posjete i druge poslove u zatvorenom.

Na temelju činjenica da:

–  vitamin D sintetiziramo samo ako smo većim dijelom nezaštićene kože izloženi neposrednom djelovanju sunčevih zraka između 10 i 16 sati od početka travnja do kraja rujna,
–  u tom smo razdoblju u zatvorenim prostorijama, automobilima, odjeveni ili namazani zaštitnim kremama, ili se sklanjamo sa sunca,
–  hranom dobivamo samo nekoliko postotaka potrebne količine vitamina D,
–  upalni procesi i sve vrste tumora (i oni koji se ne transformiraju u maligne) te mnogobrojni lijekovi (i cjepiva) snižavaju razinu raspoloživoga vitamina D,
–  sve češća pretilost smanjuje raspoloživost vitamina D,
–  stari ljudi stvaraju manje vitamina D zbog kakvoće kože,
–  o vitaminu D ne znamo dovoljno i da državna tijela zadužena za zdravlje, te stručnjaci za zdravstvo i prehranu, stanovništvo ne obavještavaju o važnosti vitamina D i ne motiviraju za dobru opskrbu…

… moguć je i logičan samo jedan zaključak – gotovo svima nedostaje vitamina D. To potvrđuju i rezultati mnogobrojnih znanstvenih istraživanja.

Više o tome u knjizi Moć vitamina D

Komu nedostaje vitamin D?

Nesporno je da zbog suvremenog načina života i zemljopisnog položaja sami ne možemo proizvesti dovoljno vitamina D, a u hrani ga gotovo nema. To se može riješiti samo na jedan način – nadoknadom toga vitamina konzumiranjem dodataka prehrani. U naše doba i na našem području temeljni razlog za pomanjkanje vitamina D jest gotovo nikakva skrb državnih zdravstvenih tijela i medicinske struke. Medicinska struka mora poznavati objektivne i subjektivne čimbenike pomanjkanja:

– tijekom cijele godine imamo premalo sunčanih dana; u Sloveniji razdoblje s premalo sunca traje obično od rujna do travnja, dakle, najmanje šest mjeseci,
–  način života prisiljava suvremenog čovjeka na sve dulji boravak u zatvorenom; to vrijedi za djecu u vrtićima i školama, za studente i zaposlene koji moraju vrijeme kada bi mogli tvoriti vitamin D provesti u zatvorenim prostorijama; poslijepodne ili kada imaju slobodne dane većina je uglavnom za računalima ili televizorima, ili sudjeluju u dodatnim aktivnostima u zatvorenome,
–  strah od sunčanja, kao posljedica agresivne propagande proizvođača krema za sunčanje i pretjeranih upozorenja dermatologa da je izlaganje suncu čak i smrtno opasno te da nam prijeti melanom,
–  strah od sunca, moda, ali i običaji, zahtijevaju prekriti cijelo tijelo odjećom,

–  vrlo česta uporaba krema za sunčanje; kreme sa zaštitnim faktorom višim od 15 gotovo potpuno sprječavaju nastanak vitamina D, a one s niskim faktorom više od 90 %,
–  stariji ljudi zbog toga što borave gotovo stalno u zatvorenome i zato što imaju tanju kožu stvaraju do 75 % manje vitamina D i posebno su ugroženi,
–  u osoba s kroničnim bolestima jetara i bubrega, s poremećenim radom žuči ili gušterače, celijakijom i drugim bolestima crijeva, te u korisnika nekih lijekova (npr. antiepileptika, hipnotika, lijekova za snižavanje kolesterola) poremećeno je nastajanje vitamin D i njegova promjena u kalcitriol,
–  osobe s osjetljivom kožom (zbog dobi, vitiliga ili kakvih drugih problema) izbjegavaju sunce,
–  osobe s prevelikom tjelesnom težinom, a njih je oko 40 %, imaju nedostatak vitamina D; za svako podizanje indeksa tjelesne mase za 10 % mogu očekivati 4,2 % nižu razinu vitamina D,
–  pušači, u Sloveniji ih je više od 200 tisuća, imaju nižu razinu vitamina D
–  novorođenčad zbog preosjetljive kože ne izlažemo neposredno sunčevim zrakama do dobi od šest mjeseci, još bolje do godinu dana, a roditelji ne poštuju preporuke pedijatara o dodavanju vitamina D,
–  nedostatak vitamina D moguć je i u još nerođene djece i dojenčadi ako majke nemaju dovoljno veliku zalihu toga vitamina; takva djeca imaju veću predispoziciju za dijabetes tipa 1, artritis, multiplu sklerozu i shizofreniju; čak 81 % djece rođene s tim poteškoćama imalo je premalo vitamina D.

Više o tome u knjizi Moć vitamina D

Simptomi pomanjkanja vitamina D

Najteže posljedice nedostatka vitamina D, kao što su oslabljen i poremećen imunosni sustav, mekane ili krhke kosti, ili čak početak raka, dijabetesa itd., ne osjećamo i ne povezujemo s vitaminom D. Prije reagiramo na bol i grčenje mišića, oslabjelost, bolove u zglobovima, glavobolju, kronične bolove, povećanje težine, visok krvni tlak, nemiran san, lošu koncentraciju i druge psihičke i probavne tegobe, probleme s mjehurom, česte prehlade, zaraze itd. što sve mogli biti simptomi nedostatka vitamina D.

U dojenčadi i male djece nedostatak vitamina D manifestira se i kao deformacija skeleta, često imaju meke lubanjske kosti, kasni im rast i razvoj zuba, polaganije dobivaju na tjelesnoj težini i niska su rasta, smanjena im je mišićna snaga, pojavljuju se bolovi u mišićima (grčevi) i povećava se mogućnost zaraze.

U slučaju tih tegoba morali bismo posumnjati na premalo vitamina D.

Simptomi pomanjkanja, ki jih lahko sami opazimo, vendar jih običajno ne povezujemo z vitaminom D so:

1. Bolovi i nemoć (iznemoglost, slabost) 
Ako osjećate bolove u mišićima i kostima, ako patite od nemoći, ako često imate glavobolje, uzrok može biti manjak vitamina D.

2. Česte zaraze 
Česte zaraze i prehlade pokazatelji su neučinkovitoga imunosnog sustava, pri čemu važnu ulogu ima vitamin D.

3. Kronične, ponajprije autoimune bolesti
Gotovo da nema kronične, uglavnom autoimune bolesti (od raka do multiple skleroze ili od dijabetesa do alergija), uz koju nije ustanovljeno pomanjkanje vitamina D, bilo kao uzrok bolesti, bilo kao posljedica.

4. Depresija i druge psihičke tegobe
Koncentracija serotonina raste tijekom izloženosti suncu i smanjuje se ako je nema. Osobe s nižom razinom vitamina D, sklone su depresiji 11 puta više od ostalih.

5. Prekomjerna tjelesna težina
Vitamin D otapa se i taloži u tjelesnoj masnoći i tako postaje nedostupan jetrima i bubrezima da bi ga pretvorili u aktivan oblik. Iako debljina nije neposredna posljedica pomanjkanja vitamina D, uvrštavamo je u simptome zbog činjenice da nedostaje gotovo svim pretilim ljudima upravo zbog prekomjerne težine.

6. Jako znojenje
Jedan od prvih simptoma nedostatka vitamina D jest znojenje, ponajprije u predjelu glave.

Uočimo li neki od nabrojenih simptoma i nemamo neki drugi poznati uzrok za te tegobe, treba pomisliti na nedostatak vitamina D.

Više o tome u knjizi Moć vitamina D

Stvarna epidemija

Rezultati istraživanja o opskrbljenosti stanovništva vitaminom D u 19 mjesta u 11 europskih država pokazali su da je 36 % muškaraca i 47 % žena imalo razinu kalcidiola nižu od 12 ng/ml. Zaprepastila je činjenica da je razina bila niža u južnim državama (više od 80 % žena u Italiji), što je dokaz da mnogo sunca samo po sebi ne znači gotovo ništa ako se pred njim skrivamo u sjeni, pokrivamo odjećom i mažemo kremama.

Američki CDC ističe da 32 % Amerikanaca ima razinu kalcidiola nižu od 20 ng/ml (dakle, imaju ga premalo), 67 % između 20 do 50 ng/ml, što se smatra dovoljnom razinom, a 1 % iznad 50 ng/ml, što je prema mišljenju njegovih stručnjaka štetna razina. Pomanjkanje vitamina D u cijeloj je Europi tako rašireno da traži javnozdravstvene mjere i strategije kako bi se većina stanovnika zaštitila od njegova nedostatka. Naime, 44 % Europljana ima razinu kalcidiola nižu od 20 ng/ml. Kad bi se kao dovoljna razina kalcidiola smatrala ona od 30 ng/ml, postotak ljudi s nedostatkom vitamina D bio bi barem dva puta veći.

Čak 95 % zdrave populacije pati zimi i na početku proljeća od nedostatka vitamina D3. To je izjavila prof. dr. Marija Pfeifer iz Endokrinološkoga odjela KBC-a Ljubljana, koja kaže: Mnogobrojna epidemiološka istraživanja pokazala su da zdravim ljudima manjka vitamin D. Nažalost taj se nedostatak iz desetljeća u desetljeće povećava…. te nastavlja: Istraživanje američke organizacije National Health and Nutrition Examination Survey, pokazalo je da je 1990. godine polovina američke populacije imala dovoljno vitamina D, a 2000. samo još 20 %. Slični su i podaci u europskim studijama. Istodobno se udvostručio broj ljudi s velikim nedostatkom vitamina D, tj. manjim od 10 ng/ml. I naše posljednje istraživanje, obavljeno u KBC-u Ljubljana, pokazalo je većini ljudi manjka vitamin D. U kontrolnoj skupini bilo je zdravstveno osoblje kliničkoga centra koje je imalo čak manje vitamina D negoli populacija testiranih bolesnika. Više od pola zdravstvenoga osoblja (59 %) imalo je izrazito pomanjkanje vitamina D (manje od 20 ng/ml). Vrlo velik nedostatak ustanovljen je i kod nekih nepokretnih starijih ljudi koji su neprestano u stanu.

U istraživanju u kojem je sudjelovalo 457 starijih žena (prosječna dob 72,7 godina) koje su se liječile u KBC-u Ljubljana na Endokrinološkom i nefrološkom odjelu, ustanovljeno je da njih 82,49 % nije imalo dovoljno kalcidiola, a samo 17,51 % imalo je minimalnu poželjnu koncentraciju. Kao zanimljivost spomenut ću podatak da je ispitanicima s normalnom razinom glukoze vrijednost kalcidiola bila viša za 38,71 %, a oni s nižim vrijednostima kalcidiola imali su više razine glukoze, iz čega se zaključilo da snižavanjem kalcidiola raste razina glukoze u krvi.

U pilot-istraživanju na Odjelu za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KBC-a Ljubljana, u 79 % bolesnika otkrivene su nedostatne razine vitamina D. Serumske koncentracije kalcidiola bile su ispod donje konzervativne granice od 20 ng/ml.

U domovima za strije osobe u SAD-u, korisnicima koji su barem šest mjeseci boravili u zatvorenim prostorijama izmjerena je prosječna razina kalcidiola od 12 ng/ml.

Raširenost pomanjkanja vitamina D ovisi o godišnjem dobu, no ne smijemo gajiti iluziju da ga ljeti imamo dovoljno. U jednom istraživanju u Mađarskoj stručnjaci su ustanovili raširenost hipovitaminoze D na proljeće, ljeti, ujesen i zimi – iznosila je 71 %, 46,3 %, 49,4 % i 56,7 %.

U Turskoj su zdravoj djeci potkraj zime ustanovili da 92,15 % zdrave djece nema dovoljnu razinu kalcidiola, te zaključili da je prijeko potrebno odrediti dodatni unos vitamina D, ponajprije potkraj zime.

Pri praćenju 746 zdravih učenika u dobi između 11 i 18 godina ustanovili su da nedovoljnu razinu kalcidiola (manju od 20 ng/ml) imaju najesen – 71 % đaka, te na proljeće – čak 93 %. Slični rezultati dobiveni su i u Španjolskoj, gdje su stručnjaci pronašli da na proljeće 75,3 % zdrave djece i mladeži ima nedovoljnu koncentraciju kalcidiola.

Tijekom istraživanja zdravih mladih ljudi u Torontu ustanovljeno je da je njih više od 93 % imalo koncentraciju kalcidiola manju od 30 ng/ml. Gotovo tri četvrtine sudionika imalo je razine niže od 20 ng/ml.

Podatke iz raznih država mogao bih nabrajati unedogled. Razlike su manje važne, točne brojke ovise o dobi, načinu života, prehrambenim navikama itd., no unatoč svemu nesporno je da velikom dijelu stanovništva, pa i onima koji žive u sunčanim krajevima, nedostaje vitamin D, posebno zimi i u rano proljeće kada su postotci često viši od 90.

Treba istaknuti da su istraživači u različitim studijama izabirali različitu granicu pomanjkanja – od 12 do 20 ng/ml, pa vas moram prisjetiti da:

–  zdravi mladi ljudi, ako su dovoljno dugo izloženi suncu, imaju vrijednosti kalcidiola približno 50 ng/ml, znači čak dva ili tri puta veće i

–  da su granice dostatnosti postavljene prema načelu sprječavanja bolesti (rahitis, osteomalacija), a ne prema načelu očuvanja ili poboljšanja općega zdravlja.

Postavlja se pitanje: kolikom postotku ljudi bi nedostajao vitamin D kada bismo kao granicu dostatnosti odredili prirodnu granicu od 50 ng/ml? Odgovor već znate, no ipak: više od dvije trećine stanovništva ima nedostatak vitamina D! 

Više o tome u knjizi Moć vitamina D

Posebno ugroženi

Trudnice i dojilje
Trudnoća je stanje u kojemu se događaju promjene u metabolizmu vitamina D – do povećanja tjelesne težine te s time i veće potrebe za tim vitaminom. Često se zaboravlja da i nerođeno dijete treba vitamin D, što može imati tragične posljedice.

Posljedice koje štete zdravlju, kao što su preeklampsija, niska porođajna težina, neonatalna hipokalcijemija, spor poslijeporođajni rast, krhkost kostiju i povećana pojavnost autoimunih bolesti, bile su povezane s niskom razinom vitamina D tijekom trudnoće i dojenja.

U istraživanju o razini vitamina D tijekom trudnoće, istraživači u uvodu ističu da su zdrave razine kalcidiola između 44 i 70 ng/ml, što je daleko iznad one koju preporučuju za sprječavanje rahitisa te da bi u trudnoći i tijekom dojenja žene morale imati iznad 32 ng/ml. Nadalje, ustanovili su da je nedostatak vitamina D u trudnoći svjetska epidemija koja zahvaća 84 % trudnica.

U dvogodišnjem istraživanju Sveučilišnoga kliničkoga centra u Mariboru, u kojem je sudjelovalo 100 trudnica različite dobi, ustanovljeno je da je samo njih sedam posto imalo dovoljnu serumsku koncentraciju kalcidiola, i to 12 % u rujnu i samo 2 % u prosincu. Novorođenčadi je izmjerena viša koncentracija kalcidiola negoli majkama, iako su dobro korelirale (bile su ovisne), što znači da je njihova opskrba vitaminom D bila nedovoljna.

Novrođenčad
Majčino mlijeko obično ne sadržava dovoljno vitamina D. Točnije bismo mogli reći da ga ne sadržava gotovo ništa jer su u 100 grama prosječno samo 3 i.j. vitamina D, što znači da bi dojenče moralo popiti na dan 13 litra mlijeka da bi dobilo 400 i.j. vitamina D. Bez obzira na to koji podatak uzimamo u obzir, više je nego očito da s majčinim mlijekom dojenče ne može dobiti dovoljno vitamina D. Zato pedijatri dojiljama preporučuju da svojoj djeci dnevno dodaju 400 i.j. toga vitamina. Također ističu da dojilje trebaju uzimati dnevno od 4000 do 6000 i.j., jer je to količina za koju je realno pretpostaviti da će i dojenče mlijekom dobiti dovoljno vitamina D.
U preglednoj studiji u SAD-u ustanovljeno je da je djeci dojenoj zimi, kojoj majke im nisu dodavale vitamin D, taj vitamin nedostajao u 78 % slučajeva, a u drugoj studiji da više od 80 % dojenčadi ima prenisku vrijednost kalcidiola. 

Debeli ljudi
Bazalna koncentracija kalcidiola znatno je niža u debelih ljudi negoli u kontrolnim skupinama iste dobi. Nakon izloženosti cijeloga tijela UVB zrakama ustanovljeno je da je koncentracija vitamina D u debelih ljudi (ITM iznad 30) bila za 57 % niža od one u vitkih, iako debeli imaju veću površinu kože. Očito je da njima vitamin D ostaje deponiran u masnom tkivu. Isto se događa i s vitaminom D iz prehrambenih izvora (hrana i dodaci prehrani).
Za svaku jedinicu ITM-a za 1,15 % snižava se koncentracija 25 (OH)D. Prema drugim podacima, za svakih 10 % povećanja ITM-a, raspoloživost vitamina D snižava se za 4 %.
U jednom istraživanju u Italiji stručnjaci su ustanovili da 74 % debele djece ima manjak vitamina D.
Dr. Holick i suradnici predlažu da sva debela djeca i odrasli uzimaju dva do tri puta više vitamina D. 

Bolesnici
Već sam nekoliko puta istaknuo da je kod gotovo svih bolesnikai, a u slučaju kroničnih bez iznimke, ustanovljen veći nedostatak vitamina D, nego u zdravih. Svaka bolest iscrpi zalihe vitamina D i mjerenje razine kalcidiola u slučaju ozbiljnih bolesti trebalo bi postati rutinska medicinska praksa, što zasad nažalost nije. 

Pušači
Pušenje znatno snižava razinu vitamina D. Nakon prijema u bolnicu, oboljelima od Crohnove bolesti koji su pušili, izmjerena je 49 % niža razina kalcidiola negoli nepušačima, bez obzira na aktivnost bolesti.
Već 1999. godine ustanovljen je negativan utjecaj pušenja na metabolizam vitamina D i kalcija. Naime, pušači su imali znatno niže razine kalcidiola i kalcitriola.
Izloženost duhanskome dimu u trudnoći štetno djeluje na buduću majku i dijete, pa tako između ostaloga snižava razinu kalcidiola i serumskoga kalcija te povećava vrijednost PTH.
Pomanjkanje vitamina D povezano je u pušača sa slabijom funkcijom pluća, a dovoljno toga vitamina štiti od štetnih posljedica pušenja.

Više o tome u knjizi Moć vitamina D

Sportaši i vitamin D 

Vitamin D je moćan sekosteroidni hormon koji osigurava mnoštvo koristi za zdravlje i snagu mišića i kostiju. U preglednoj studiji tekstova objavljenih od 1930. do 2012. na Pubmedu, ističe se snažna povezanost između razine vitamina D i rada mišića. Više koncentracije vitamina D smanjuju upale, bolove i miopatiju, a istodobno povećavaju snagu, visinu i daljinu skoka, brzinu izvedbe i tjelesnu izdržljivost.

Unatoč tim informacijama, mnogi sportaši nemaju zdravu razinu vitamina D.

Znanstvenici su bili vrlo jasni – redovita kontrola i dodavanje vitamina D vrlo su važni za zdravlje sportaša. Sportski dijetetičari i liječnici morali bi uvesti rutinsku kontrolu vitamina D jer štiti od ozljeda i jača tjelesnu snagu te stvara uvjete za uspostavu i održavanje mišićno-koštanoga zdravlja.

Više o tome u knjizi Moć vitamina D.

Ograđivanje od odgovornosti
Svi tekstovi su iz knjige Moć vitamina D. Svrha knjige je obrazovna i istraživačka. Autor i nakladnik ništa ne propisuju, ne određuju, ne predlažu prekid ili odustajanje od bilo kojeg liječenja te sprječavanja bolesti. S dragocjenim informacijama iz ove knjige postat ćete obrazovan, kritičan i zahtjevan subjekt i u medicinskim postupcima.

Vse pravice pridržane @ 2017. SITIS d.o.o.

Autorska prava
Sva prava su pridržana. Prema Zakonu o autorskim i srodnim pravima, bez pismenog dopuštenja nakladnika zabranjeno je reproducirati, distribuirati, javno predstavljati, prerađivati ili na bilo koji drugi način koristiti se ovim autorskim djelom ili njegovim dijelovima u bilo kojem opsegu ili postupku, uključujući i fotokopiranje, tiskanje ili spremanje, tj. obradu u elektroničkom obliku.