Prirodne potrebe za vitaminom D 

Autohtoni narodi koji žive na otvorenom, sezonski radnici na poljima, odrasli u kupaćim kostimima ili korisnici solarija, pri dovoljnoj količini UV zraka stvaraju od 10 000 do 20 000 i.j. vitamina D na dan.

U laboratorijskim mjerenjima ustanovljeno je da Afrikanci koji žive u području ekvatora (u kolijevki čovječanstva) i oskudno odjeveni borave uglavnom na otvorenome, iako izbjegavaju biti izravno izloženi suncu kad god je to moguće, imaju prosječnu razinu kalcidiola 46 ng/ml.

Sličnu razinu imaju radnici koji ljeti rade uglavnom na suncu te seljaci i spasioci na plažama – od 53 do 64 ng/ml. To bismo mogli smatrati evolucijski normalnim prosjekom, standardom koji bi bio prirodan i osiguravao bi dobro zdravlje.

Tijekom milijuna godina čovjekove evolucije priroda je zapravo odredila kolika je za nas optimalna količina vitamina D. Znanstveno je potvrđeno da serumska koncentracija od oko 50 ng/ml optimizira koncentraciju paratiroidnoga hormona PTH i apsorpciju kalcija.

 Više o tome u knjizi Moć vitamina D

Zvanične smjernice različito usmjeravaju 

Nacionalni institut za zdravlje SAD ustanovio je da serumska razina kalcidiola iznad 20 ng/ml zadovoljava gotovo sve ljude, čak i kada se minimalno izlažu suncu, te da vrijednosti iznad 30 ng/ml nisu uvijek povezane s većom koristi. Američko društvo endokrinologa tvrdi, pak, da su normalne vrijednosti kalcidiola iznad 30 ng/ml.

Projektna skupina koju je vodio dr. Holick još je 2011. godine ustvrdila da razina kalcidiola ispod 30 ng/ml ne osigurava primjerenu opskrbu tijela vitaminom D. S obzirom na različite metode mjerenja i moguće pogreške, preporučuje se približavanje vrijednosti od 40 ng/ml. Neki autori ističu da normalne razine vitamina D za trudnice, koje su potrebne za optimalno djelovanje imunosnog sustava i razvoj dječjih pluća, nisu određene, tako da mogu iznositi od 40 do 60 ng/ml.

U Sloveniji ne postoje jedinstvene smjernice o vitaminu D. U smjernicama o zdravoj prehrani za dojenčad iz 2010. godine o tom su vitaminu stručnjaci iz Ministarstva zdravlja jednostavno prepisali njemačke standarde.

Navode da se za novorođenčad preporučuje, kako bi se spriječio rahitis u dojene i nedojene djece, dnevno dodavati 400 do 500 i.j. vitamina D od kraja prvog tjedna života do kraja prve godine. U tekstu se također ističe:

Sprječavanje (rahitisa) moguće je nastaviti tijekom druge djetetove godine u zimskim mjesecima. (…) Dnevna doza do 800 i.j. nije opasna za zdravlje, što bi moglo značiti, da su više doze opasne za zdravlje (…) Tijekom cijeloga razdoblja rasta preporučuje se dnevni unos od 200 i.j. vitamina D.

U dokumentu Nacionalnog instituta za javno zdravlje (NIJZ) preporučena dnevna doza za ljude svih dobi, trudnice i dojilje iznosi 800 i.j. Kao preporučena vrijednost kalcidiola navodi se 25 ng/ml.
Službenici glavnih zdravstvenih institucija u državi očito daju različite preporuke i imaju različito vrijeme reakcije. Jedne smjernice nisu ažurirane čak sedam godina, a druge su zastarjele iako su donesene 2016. godine.

Hrvatski znanstvenici i stručnjaci mnogo su ažurniji i otvoreniji u vezi s vitaminom D kad je riječ o najnovijim znanstvenim dostignućima. Dokument Smjernice za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D u odraslih prihvatile su sve važnije zdravstvene institucije u državi, a nastao je kao posljedica velike stručne suglasnosti na temelju čvrstih dokaza kojima možemo vjerovati. U dokumentu se ističe suglasnost stručnjaka o tome da su željene razine kalcidiola između 30 i 60 ng/ml.

 

Više o tome u knjizi Moć vitamina D

Kada je previše vitamina D?

Među zdravstvenim osobljem i laicima prevladava strah od otrovanja vitaminom D, kao da je to masovna pojava s teškim i trajnim posljedicama. Ništa od toga nije istina, strah od visokih doza vitamina D nije uopće opravdan. Jeste li ikada čuli da netko ima višak vitamina D? Pitajte svojeg liječnika zna li ikoga tko ga je imao previše i tako si učinio štetu.

To što se većini osoba dijagnosticira hipovitaminoza (premalo), a nikada hipervitaminoza (previše) vitamina D potvrđuje da se ne moramo bojati da ćemo ga imati previše. Treba razlučiti hipervitaminozu koja se manifestira u obliku hiperkalcijemije (povećana koncentracija kalcija u krvi) i otrovanje.

Klinička istraživanja potvrđuju da dugotrajno uzimanje 10 000 i.j. vitamina D na dan nije opasno i ne potiče nastanak štetnih posljedica gotovo ni u jednom pojedincu u općoj populaciji. Serumska koncentracija kalcidiola iznad 240 ng/ml (dnevni unos više od 20 000 i.j. vitamina D) vjerojatno bi prouzročila hiperkalcijemiju.

U mnogobrojnim istraživanjima koja navodi EFSA33, dnevne doze od 11 000 i.j. vitamina D i serumska koncentracija od 88 ng/ml, nisu dovele do hiperkalcijemije. Tijekom procjenjivanja moguće toksičnosti.

Još 2002. godine EFSA je predlagala najviši dnevni unos 2000 i.j. i pretpostavljam da će se ova sadašnja granica podignuti. Pogledajmo što su promijenili tijekom deset godina.

EFSA je u deset godina udvostručila najviše moguće dnevne unose te snizila dobnu granicu, pa je i za djecu od jedne do deset godina, prije od tri do deset godina, predložila kao sigurnu dnevnu dozu 2000 i.j./dan.

Na temelju podataka iz studija, u kojima su ispitanici dobivali od 234 do 275 μg (prosječno 250 μg ili 10 000 i.j.) na dan tijekom pet mjeseci i nije im dijagnosticirana hiperkalcijemija, odbor EFSE-a smatrao je da dnevni unos od 10 000 i.j. na dan nema štetan učinak, ali su zbog mnogobrojnih nejasnoća u vezi s tom količinom uzeli u obzir sve razlike u osjetljivosti u široj populaciji i moguće štetne učinke na dugi rok, te su ocijenili da je faktor nejasnoća 2,5. Tim brojem podijelili su prosječan unos od 10 000 i.j., što je doza bez vidljivih štetnih učinaka, te zaključili da je 4000 i.j. za sve odrasle posve siguran najviši unos tijekom dugog razdoblja.

U već spomenutom tekstu EFSE navedena su mnoga istraživanja u kojima se, unatoč vrijednostima od 150 ng/ml, nije dogodila hiperkalcijemija. Američki NIH (National Institutes of Healt), pak, kao potencijalno otrovnu istaknuo je koncentraciju iznad 200 ng/ml.

Toksičnost (otrovnost) vitamina vjerojatno se pojavljuje pri redovitom dugotrajnom uzimanju 40 000 i.j., osim ako nije riječ o preosjetljivosti na vitamin D.

Najviše dnevne doze unosa koje je odredila EFSA:

 

2012
Dob Najviši prihvatljiv dnevni unos (NDU)
μg IJ
0 – 1 25 1.000
1 – 10 50 2.000
11 – 17 100 4.000
iznad 18* 100 4.000

* također za trudnice i dojilje

 

Američki centar za otrovanja razmatrao je od 2000. do 2014. o 25 397 slučajeva izloženosti vitaminu D, a to je prosječno 1693 na godinu. Tijekom 15-godišnjeg razdoblja bilo je samo pet težih slučajeva i nijedan nije završio smrću. Uglavnom su to bile gastrointestinalne i blage neurološke tegobe. Interesantan je podatak da se 106 osoba pokušalo ubiti vitaminom D, ali ni jednoj nije uspjelo.

Samo kao zanimljivost – godišnje približno 150 Amerikanaca umre zbog previsokih doza Tylenola (paracetamol), a u svijetu se zabilježi i oko sto slučajeva trovanja nastalih zbog previše popijene vode, što se događa maratoncima i psihijatrijskim bolesnicima, a može prouzročiti otekline u mozgu i smrt.

U Sloveniji 67 % svih otrovanja uzrokuju lijekovi.

Kad pročitamo riječ otrovanost pomislimo na pravo otrovanje za koje je potrebno isprati želudac, boraviti u bolnici u sobi za intenzivnu skrb i slično. Ništa od svega toga ne događa se u slučaju otrovanja vitaminom D. Znakovi su smanjen apetiti, slabost, povraćanje, žeđ, često mokrenje, umor, smušenost, nervoza i visoki krvni tlak. U slučaju procjene da se opisane tegobe pojavljuju zbog pretjeranog uzimanja vitamina D, potrebno je posjetiti liječnika jer se može povećati apsorpcija kalcija, što povisuje i njegovu koncentraciju u krvi.

Više o tome u knjizi Moć vitamina D

Ograđivanje od odgovornosti
Svi tekstovi su iz knjige Moć vitamina D. Svrha knjige je obrazovna i istraživačka. Autor i nakladnik ništa ne propisuju, ne određuju, ne predlažu prekid ili odustajanje od bilo kojeg liječenja te sprječavanja bolesti. S dragocjenim informacijama iz ove knjige postat ćete obrazovan, kritičan i zahtjevan subjekt i u medicinskim postupcima.

Vse pravice pridržane @ 2017. SITIS d.o.o.

Autorska prava
Sva prava su pridržana. Prema Zakonu o autorskim i srodnim pravima, bez pismenog dopuštenja nakladnika zabranjeno je reproducirati, distribuirati, javno predstavljati, prerađivati ili na bilo koji drugi način koristiti se ovim autorskim djelom ili njegovim dijelovima u bilo kojem opsegu ili postupku, uključujući i fotokopiranje, tiskanje ili spremanje, tj. obradu u elektroničkom obliku.